K A L C I J U M
Naziv | K A L C I J U M | |
Latinski naziv | calcium | |
Osobine | ||
Atomska masa | 40,078 | |
Agregatno stanje | čvrsto | |
Temperatura topljenja | 842 °C | |
Temperatura ključanja | 1484 °C | |
Boja | srebrnobela | |
Informacije o otkriću | ||
Pronalazač | Humphrey Davy | |
1808 | ||
Engleska | ||
Osobine |
||
Kalcijum je srebrnobeo, mekan i lak metal. Jedinjenja kalcijuma se javljaju i u vodi, i prouzrokuju njenu tvrdoću. Kalcijumovi sulfati i hloridi čine stalnu tvrdoću vode koja se kuvanjem ne može otkloniti. Tvrda voda je nepogodna za korišćenje (za kuvanje, pranje i industriju). |
||
Zastupljenost |
||
Kalcijum je najrasprostranjeniji zemnoalkalni metal, a i jedan od najrasprostranjenijih elemenata u prirodi. Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 3,54%. Kalcijumkarbonat je glavni sastojak sedimentnih stena. Kao krečnjak čini mnoge planinske masive. Veoma je rasprostranjen i kalcijum sulfat u vidu anhidrita i gipsa. |
||
Najbitniji minerali kalcijuma su: kalcit, argonit, mermet, kreda, gips, dolomit, krečnjak, kalcijumfluorit ... |
||
Jedinjenja | ||
Zagrevanjem uz prisustvo vazduha gradi oksid (CaO) i nitrid (Ca3N2). Reaguje sa hladnom vodom gradeći hidroksid uz oslobađanje kiseonika. Sem ovih jedinjenja bitna su i kalcijumperoksid i mnoge soli. |
||
Dobijanje i upotreba |
||
Kalcijum se dobija elektrolizom bezvodnog rastvora kalcijum hlorida. Upotrebljava se za legiranje olova, aluminijuma, za dezoksidaciju bakra i nekih legura. |
||
Biološki značaj | ||
Kosti čoveka i životinja sadrže kalcijum u vidu fosfata i karbonata. Nedostatak kalcijuma u kostima izaziva bolest rahitis. Jon kalcijuma nalazi se i u krvi i ubrzava zgrušavanje krvi u dodiru sa vazduhom. Kod biljaka ulazi u neke oblike ćelijskih zidova. One skladište kalcijum u stabiljci i lišću. Nedostatak kalcijuma kod biljaka prouzrokuje slab razvoj korena i lišća. |
||
Kalcijum je zastupljen u čovekovom organizmu između 1,4 i 1,66 % što pretstavlja preko 1 kilogram. |
||
|
Коментари
Постави коментар