S K A N D I J U M
Naziv | S K A N D I J U M | |
Latinski naziv | scandium | |
Osobine | ||
Atomska masa | 44,955910 | |
Agregatno stanje | čvrsto | |
Temperatura topljenja | 1541 °C | |
Temperatura ključanja | 2830 °C | |
Boja | srebrnobela | |
Informacije o otkriću | ||
Pronalazač | Lars Nilson | |
1879 | ||
Švedska | ||
Svojstva | ||
Skandijum je metal IIIB grupe. Ima 15 izotopa čije se atomske mase nalaze između 40-51. Stabilan je samo 45, koji čini skoro 100% njegovog izotopa u prirodi. |
||
Zastupljen je u Zemljinoj kori u količini od oko 16 ppm (eng. parts per million) u obliku minerala torteveitita. |
||
Jedina poznata jedinjenja skandijuma su njegove soli sa ostacima organskih kiselina i hidridi. Ta jedinjenja nemaju nikakav praktični značaj. |
||
Skandijum je srebrnast, mek metal. Na vazduhu se lako prekriva slojem oksida Sc2O3 zlatne boje. Reaguje sa vrućom vodom, sa kiselinama gradi soli. Vrlo dugo je imao samo teorijski značaj i nije imao nikakvu praktičnu primenu. Ipak u zadnje vreme počeo je da se koristi kao dodatak za legure od kojih se prave antene za mobilne telefone, jer on poseduje jedinstvene elektromagnetne osobine koje dozvoljavaju redukciju veličine tih antena. |
||
Biološki značaj |
||
Pretpostavlja se da nedostatak skadijuma izaziva rak, ali o tome ne postoje precizni podaci. |
||
|
Коментари
Постави коментар